Otpori vožnje automobila, temelj za performanse i štedljivost, ovo je važno znati:

ScienceDirect.com

Na vozilo u kretanju djeluju otpori kotrljanja, zraka, penjanja i ubrzanja, a za postizivu najveću brzinu mjerodavna su samo prva dva…

Svladavanje druga dva, otpora svladavanja uspona i otpora ubrzanja, osigurava se odgovarajućim mjenjačem i ukupnim prijenosnim otporom. Na automobil u vožnji djeluju:

1. otpor kotrljanja
2. otpor zraka
3. otpor svladavanja uspona
4. otpor ubrzanja

Postoji i peti otpor – otpor prijenosa snage (otpor transmisije), to je otpor koje nastaje u svim ležajevima, zupčaničkim prijenosima i zglobovima (kardanskim) od izlaznog vratila do kotača.

Na to utječe:

a) položaj motora – manji je ako su motor uz diferencijal, kod motora i pogona sprijeda, odnosno motora i pogona straga, nego kad je motora sprijeda, a pogona, dakle i diferencijal straga

b) smještaj (ugradnja) motora – manji su kod poprijeko ugrađenog motora nego uzdužnog, jer se u prvom slučaju snaga s mjenjača na diferencijal prenosi među paralelnim vratilima, preko cilindričnih zupčanika, uz manje mehaničke otpore nego kad je motor uzdužno, a završni je prijenos među okomitim vratilima, preko stožastih zupčanika, koji stvaraju veći otpor.

c) broj stupnjeva prijenosa – mehanički su otpori proporcionalni broju stupnjeva prijenosa i tu dolazimo do paradoksa – forsira se čim veći broj stupnjeva prijenosa, premda se time povećavaju otpori, jest, ‘na mostu’ se gubi, ali se ‘na ćupriji’ više dobiva, u boljoj prilagodni idealnoj vučnoj karakteristici (hiperboli).

d) 2×4 ili 4×4 pogon – manji je kod pogona samo na jednoj osi kotača, prednjih ili stražnjih (2×4), nego integralnog (4×4), jer integralni umjesto jednog diferencijala te dva križna i dva homokinetička zgloba imaju tri diferencijala (dva klasična i središnjeg u izvedbi prilagodljive viskozne spojke) te četiri križna i četiri homokinetička zgloba, usto dva ili četiri kardanska zgloba.

e) običan ili terenski prijenos snage – Klasični automobili imaju dva reduktora, prvi u mjenjaču (osim u petom i šestom stupnju koji su multiplikatori), drugi u završnom reduktoru u sklopu diferencijala. Ukupni prijenosni omjer je umnožak ta dva. Terenski automobili uz ta dva imaju i dodatni, treći reduktor s dva stupnja, prvi direktni (1:1) i drugi terenski (oko 2:1). Ukupni prijenosni omjer je umnožak prijenosnog omjera u mjenjaču i prijenosnog omjera u reduktoru uz diferencijal.

Otpor u transmisiji, kao svojevrstan ‘mehanički PDV’ iznosi od, minimalno 7 do 8 posto kod običnih suvremenih automobila do 20-ak posto kod terenaca. No to je priča o brutto i netto.

Uvijek računamo s netto snagom, on što se preciznije kaže, snagom na kotačima. Dakle nakon što platite ‘mehanički PDV’, ostaje vam efektivna snaga na kotačima.

U ovome dijelu govorimo o otporima vožnje (1-4) s kojima se treba ‘boriti’ efektivna snaga na kotačima. O njima ćemo detaljno, a za kraj, zašto potrebnu snagu određujemo samo na temelju otpora kotrljanja i otpora zraka?

Pa zato što po definiciji najveća brzina vrijedi za vožnju po ravnom (nitko ne očekuje da se najveća brzina ostvaruje uzbrdo, jer je to i nelogično i apsurdno), a budući da je brzina maksimalna, po definiciji ubrzanje je nula!

Dakle, zbroje se otpori kotrljanja i zraka pri, primjerice 200 km/h, koliko se traži projektom, u N (njutnima) i to pomnožite sa 55,6 m/s (matara u sekundi), ekvivalentu 200 km/h,  i dobivate koliko W (vata), odnosno kW (kilovata) treba na kotačima.

I tada još trebamo uzeti u obzir željeni prijenos snage a) – e). Budući da treba potrebna (izračunata) netto snaga na kotačima brutto snaga se bira ovisno o ukupnim gubicima u transmisiji (‘mehanički PDV’). Jasnije, ako trebamo pogon 4×4 trebamo snažniji motor.

No za pogon 4×4 treba znati unaprijed, jer 80-ak kilograma veća masa automobila, zbog pogona 4×4, proporcionalno povećava otpor kotrljanja. Pročitajte nastavak (10)

Dinamika vozila (1): Što se događa u tri glavne osi (x, y, z)?

Dinamike vozila (2): Otpor kotrljanja kotača: kako nastaje, o čemu ovisi, na što utječe?

Dinamika vozila (3): ASR, ASC+T, Traction Control

Dinamika vozila (4): Krug trenja (elipsa), temelj prianjanja, voznih svojstava i stabilnosti

Dinamika vozila (5): Upravljački trapez, što je to, čemu služi?

Dinamika vozila (6): Upravljačke značajke, podupravljivost, preupravljivost, neutralnost

Dinamika vozila (7): Upravljanje pomoću četiri kotača, 4 Wheel Steering (4WS)

Dinamika vozila (8): Test izbjegavanja losa

Autor je 1997., na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, doktorirao iz područja dinamike vozila (Vehicle Dynamics), s naglaskom na utjecaj sustava upravljanja na dinamičku stabilnost automobila. Istraživanja iz tog područja nastavio je postdoktorskim programom, sljedeće tri godine, u Fordovom razvojnom centru John Andrews u Kölnu i testnom poligonu Lommel Proving Ground u Belgiji. To je zaključio koautorstvima u stručnim knjigama Subjektive Fahreindrücke sichtbar machen I i Subjektive Fahreindrücke sichtbar machen II.

Keep Up to Date with the Most Important News

By pressing the Subscribe button, you confirm that you have read and are agreeing to our Privacy Policy and Terms of Use